More nije tržišna roba – ono je naš identitet, prostor života i zajedničko dobro.
Plavi dogovor je naš plan za očuvanje, pravedno i održivo upravljanje morem i obalom – u dogovoru s ljudima koji od mora žive. Vrijeme je za sustav koji ne prodaje more, nego ga čuva za buduće generacije!
U suradnji s građanima uspjeli smo se izboriti za izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te tako zaustavili daljnju privatizaciju i otuđenje naših plaža i obale. No borba nije gotova – sad nam trebaju konkretni, lokalni koraci.
Uspostavit ćemo županijski Upravni odjel za more i ribarstvo kao tijelo koje će biti stalni servis građanima, pružati pravovremene informacije, reagirati na devastacije i nadgledati sve vezano uz pomorsko dobro. Ovaj odjel mora biti brana stihijskom iskorištavanju obale.
Jedan od ključnih alata u tome bit će javni registra koncesija, koji će omogućiti uvid, praćenje i kontrolu svih dodijeljenih koncesija Trenutačni sustav je netransparentan, često je stanje na terenu u potpunom nesuglasju s uvjetima koncesije, a građani se žale da na njihove prijave neprravilnosti – nitko ne reagira.
Odgovorit ćemo i na zahtjeve lokalnih zajednica i osnovati nove Županijske lučke uprave, primjerice u Pločama koje to traže godinama, a županija se oglušuje. Potrebno nam je bolje upravljanje, održavanje i nadzor postojećih luka, ali i žurna gradnja novih komunalnih vezova. Svaki građanin ima pravo na pristup moru i na mjesto za svoju barku. Zato ćemo u iduće četiri godine izgraditi i urediti 1000 novih komunalnih vezova za lokalno stanovništvo, ali u izravnoj suradnji s lokalnim zajednicama.
Male ribare i uzgajivače koji hrane lokalnu zajednicu plavom hranom, podržat ćemo u razvoju lokalnih kooperativa, pristupu tržištu i ekološkoj proizvodnji ribe i školjaka, te ih uključiti u plavu javnu nabavu. Održivo ribarstvo i marikultura, dio su našeg identiteta, kao što su to i tradicijski drveni brodovi, lokalne brodograditeljske radionice, škole brodogradnje, ali i pomorstvo u cjelini. Zato ćemo osigurati financijsku i organizacijsku podršku programima za očuvanje pomorske baštine, u koje aktivno treba uključiti pomorce kojima naša županija obiluje.
Konačno, krajnji je čas da u brigu za more i obalu uključimo i prilagodbu klimatskim promjenama. Podizanje razine mora i plavljenje obale, samo su dio problema s kojima se suočavamo. Stoga je nužno planirati s prirodom – ne samo boljim prostornim planiranjem i izbjegavanjem nove betonizacije – već i vraćanjem prirodnih barijera, te obnovom vegetacije.